Nakon gotovo trostoljetnog boravka u okrilju Nadbiskupskog sjemeništa «Zmajević» Gimnazija je sazorila i izrasla u samostalnu ustanovu na tradicijskim i čvrstim temeljima predaka koji su, u prečesto teškim uvjetima, odredili smjernice njenoga rasta i razvoja, ali je došlo vrijeme da se odvoji.
18. svibnja 2005., blagoslovom nove školske zgrade, a u rujnu iste godine stvarnim početkom školske godine u novom prostoru, otvorena je nova stranica povijesti Nadbiskupske klasične gimnazije koja je krajem kalendarske godine od nadležnog Ministarstva prosvjete i športa dobila rješenje o preimenovanju u Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II.
Nadbiskupski kompleks u središtu povijesne gradske jezgre postao je tako obogaćen novim zdanjem Gimnazije na povijesnim temeljima rimskog Foruma, čiji su ostaci u prizemlju zgrade. U temeljima nove zgrade je i temeljni kamen koji je za svog pohoda Zadru blagoslovio papa Ivan Pavao II., a svoja je vrata otvorila upravo na papin rođendan blagoslovom zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe.
Prostorni kapaciteti nove zgrade Gimnazije omogućuju da se u jednoj smjeni primi 270 učenika.
Suvremeno opremljenih osam učionica, tri praktikuma, informatička učionica, sedam kabineta, knjižnica i čitaonica, zbornica, velika sportska dvorana i kapela, audio i video oprema … materijalni su preduvjeti suvremene škole 21. stoljeća; suvremene i moderne katoličke škole kojih u Europi danas ima 39.000, a pohađa ih 7.750.000 učenika.
Tehnička pomagala, didaktička i druga oprema omogućuju suvremeni pristup realizaciji gimnazijskog Nastavnog plana i programa i na visokom su nivou pedagoških standarda. Podesni za studijsko-analitički rad, instruktivni, istraživački i drugi operativni rad više su od elementarnih uvjeta za kvalitetan rad u ovoj odgojno-obrazovnoj ustanovi koja u svojim odgojno-obrazovnim ciljevima ima istaknute odrednice: prihvatljivost, atraktivnost i zahtjevnost, kako za učenike tako i za nastavnike.
Nositelj interne razvojno-pedagoške djelatnosti škole je stručno-pedagoška služba tj. ravnatelj škole sa stručnim suradnicima kojima je temeljna funkcija poticati i usmjeravati razvoj te unaprjeđivati odgojno-obrazovni proces, uvažavajući u prvom redu znanstvene spoznaje «dotičnih» znanosti (kroz školske predmete) i posebne ciljeve katoličke škole.
Razvojno-pedagoška služba zasniva svoju aktivnost na strategijskim odrednicama razvoja hrvatskoga školstva, a u svojoj koncepciji polazi od koncepta škole kao zajednice koji uključuje: međuljudsko poštovanje i uvažavanje, brigu, uključenost, povjerenje, potporu razvoju i aktivnostima, pridržavanje obveza. Stvaranje osjećaja za zajednicu u školi daje brojne prednosti nastavnicima i učenicima i predstavlja temelj za unaprjeđivanje školovanja u Gimnaziji.
Pedagog škole sudjeluje u svim fazama odvijanja odgojno-obrazovnog procesa – od planiranja i programiranja do vrednovanja postignutih rezultata na način da prati, analizira i istražuje odgojni i nastavni rad te predlaže mjere za unaprjeđivanje nastave i drugih oblika odgojnog i obrazovnog rada Škole. Težište mu je pedagoško-metodičko područje rada.
Stvaranje školske zajednice je esencijalno pitanje za razvoj uspješne škole. Takva škola razvija sustav usvajanja vrijednosti povezanih sa školom i obrazovanjem, zajedničkim aktivnostima koje povezuju nastavnike i učenike, sa školskom tradicijom i stvaranjem osjećaja skrbi u međusobnim odnosima i kolegijalnim interakcijama nastavnika, imajući jasnu viziju budućnosti škole, zajedničkim osjećajem svrhe i zajedničkim vrijednostima. Školska zajednica tako promiče otvorenu komunikaciju, timski rad, a raznolikost ugrađuje kao uvjet uspješna odnosa sa visokostrukturiranim modernim društvom i potrebama hrvatskoga školstva.
Stalno stručno i pedagoško usavršavanje nastavnika utire put kvalitetnoj školi i doprinosi da se učenici susreću s novim oblicima i modelima usvajanja gradiva (npr. škola u prirodi, terenska nastava i sl.), s novim spoznajama zauzimanjem stavova, formiranja kritičkog mišljenja te oblikovanja misli, govora i pisanja.
Već 2004./2005. školske godine u Gimnaziju su se upisala dva odjeljenja prvoga razreda, a 2022. otvoren je opći smjer te su se po prvi put upisala tri odjeljenja.
Učenici škole sudjeluju na županijskim i državnim natjecanjima znanja sa svojim vršnjacima i iz godine u godinu postižu sve zavidnije rezultate.
U školi je organizirana dodatna i dopunska nastava. Dopunska radi nadoknade «rupa» u predznanju, a dodatna kako bi učenici saznali više i razvili sposobnosti u područjima za koja pokazuju posebno zanimanje.
Za četvrte razrede svake se godine organiziraju posebne pripreme za državnu maturu kako bi se učenici što bolje i kvalitetnije mogli pripremiti za same ispite državne mature.
Valorizirajući doprinos izvannastavnih aktivnosti koje se danas kontinuirano provode u školi i daju pečat cjelokupnom životu i radu u njoj – dometi su višestruki.
U Gimnaziji djeluju brojne sekcije poput: likovne sekcije, kreativne radionice «Amfora», Mladih knjižničara, LINORE, English cluba, glazbene sekcije, Zbora, športske sekcije, dramske, parlaonice …novinarske i fotoradionice. U školi se već dvije godine izdaje i školski časopis «Bolji svijet».
Sadržaj, način i metode provođenja izvannastavnih aktivnosti rezultiranih kroz znanje, odgoj, odmor, razonodu, zabavu, rekreaciju, estetski doživljaj, razvijanje osobnosti … u svezi su sa stjecanjem raznih vrlina, samoobrazovanja, afirmacijom osobnosti i dr.
Osim kreativnog, kulturnog i umjetničkog karaktera posebna se pozornost posvećuje poticanju vlastitog napora učenika u iskušavanju svojih mogućnosti – razvijanju potrebe da se prema svojim sklonostima, sposobnostima i interesima aktiviraju.
Aktivno sudjelovanje učenika u kreiranju svoga slobodnog vremena kroz školske sadržaje su, pored ostalog, njegovanje žive riječi, tradicije, povijesti i kulture hrvatskoga čovjeka, postizavanje stvaralačke komunikacije i intelektualne radoznalosti.
Prožimanje oblika i sadržaja izvannastavnih aktivnosti s odgojno-obrazovnim, kulturnopovijesnim, estetskim, jezičnim, kršćanskim vrijednostima kao i načela kolektivnosti, kreativnosti, individualnosti, raznovrsnosti, organiziranosti, primjerenosti u korištenju slobodnog vremena učenika – glavni su ciljevi voditelja ovih aktivnosti – nastavnika u školi.
Organiziraju se radionice, tribine, sportske i druge aktivnosti iz područja za koja učenici pokažu interes te se tijekom godine redovito prate kulturna događanja u gradu (kazališne i kino predstave, izložbe, sajmovi i sl.).
Tijekom školske godine učenici sudjeluju na različitim susretima i smotrama poput Dana kruha, Gaudeamusa, Smotre tradicijske baštine, nazočni su na Art dizajnu, Susretu mladih katoličkih škola … ali kako je cilj cjelovita formacija učenika za njih se organiziraju i duhovne obnove, hodočašća i sl.
Obilježavaju se i neki važniji datumi poput Dana škole; Svjetskog dana bolesnika; provode se korizmene akcije; organiziraju susreti s roditeljima pred velike blagdane, Božić i Uskrs.
Osim toga školska godina započinje sv. Misom i zazivom Duha Svetoga, a završava sv. Misom – zahvalnicom.
Elvira Katić, prof