Učenici su sa svojim nastavnicima boravili već drugi put u susjednoj Bosni i Hercegovini te zajedno s gimnazijalcima iz Žepča «nenastavni» dan (subotu) posvetili glagoljici.
Realizirajući program međunarodne suradnje srednjoškolaca pod motom«Zajedno stvarajmo bolji svijet» učenici Klasične gimnazije Ivana Pavla II., njih 32, boravili su prošloga tjedna 4 dana u susjednoj Bosni i Hercegovini. Domaćini zadarskim gimnazijalcima bili su učenici Opće gimnazije u Žepču, u Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine. Ovo je već drugi posjet zadarskih klasičara Bosni i Hercegovini tj. Žepču nakon što su njihovi učenici prošle godine u srpnju boravili u uzvratnom posjetu u Zadru.
Osim ostvarivanja cilja ovoga projekta na međunarodnom planu da srednjoškolci «na terenu» prodube znanja o drugim kulturama, običajima, povijesnim činjenicama ali i omoguće drugima da upoznaju njihovu kulturu, običaje i odgojno obrazovni sustav ove je godine u centru zbivanja bila i realizacija projekta «(Ne)zaboravljena glagoljica».
Prvoga dana svoga boravka u Žepču učenici su se upoznali s Katoličkim školskim centrom Don Bosco kojega vode salezijanci koji su u Žepče došli 1995. godine i uključili se u odgojno-obrazovni rad. U svom se radu nadahnjuju kako evanđeoskim vrijednostima tako i djelom sv. Ivana Bosca, osnivača salezijanske družbe. Naime, škola želi odgajati mlade naraštaje, nastojeći pomoći svakom svom učeniku da postigne humanističku i opće kulturalnu izobrazbu, da bude otvoren društvenim potrebama i bude kršćanski zrela i slobodna osobnost. Već 1999. godine započela je u ovom Centru radom Tehničko-obrtnička škola s prvih 72 učenika, a godine 2000. započinje radom i Opća gimnazija. Ovaj je Katolički školski centar dio mreže katoličkih Škola za Europu. Centar danas ima dvije škole: Opću gimnaziju (220 učenika) i Srednju mješovitu školu (240 učenika) s ukupno 60 djelatnika.
Učenicima i nastavnicima Klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra su, uz obitelji učenika Opće gimnazije u čijim su domovima bili smješteni, domaćini bili don Josip Krpić, ravnatelj Gimnazije i don Tihomir Šutalo, ravnatelj Centra.
Već sutradan, drugoga dana boravka u Žepču, za učenike i nastavnike iz Zadra domaćini su priredili stručni izlet u Sarajevo, glavni grad države Bosne i Hercegovine, administrativni, privredni, kulturni, sveučilišni i športski centar. Urbanu sliku grada krase sakralni objekti četiri najvažnije svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve, katedrala, sinagoga te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u samom centru Sarajeva, smještene tek nekoliko minuta hoda jedne od drugih. U Sarajevu su obišli Katolički školski centar sv. Josipa i upoznali se s radom njihove opće gimnazije, srednje medicinske škole te osnovne škole. U obilazak ih je vodio don Ivica Mršo, ravnatelj Centra, bivši učenik Nadbiskupskog sjemeništa «Zmajević» u Zadru.
Nakon duge šetnje uz Miljacku, cjenkanja na Baščaršiji, ponekog suvenira … bio je planiran obilazak Kreševa koji se nije ostvario što zbog lošeg vremena, a što zbog radova na prilaznoj cesti za Sarajevo koja je usporila vožnju autobusom. Tako razgled Kreševa ostaje za neki novi susret jer je prava šteta ne vidjeti ovaj stari gradić smješten svega 55 km sjeverozapadno od Sarajeva.
Subota je započela radno. Uvodno predavanje o glagoljici – nastanku pisma te važnosti pisma u razvoju hrvatske kulture i pismenosti održala je prof. hrvatskoga jezika u Općoj gimnaziji Žepče Zrinka Vrbić dok je prof. Ratko Rušev iz zadarske gimnazije govorio o povijesnim aspektima rasprostranjenosti glagoljice i glagoljici u bogoslužju. Prof. Elvira Katić progovorila je o glagoljici na Zadarskom području. Za područje Zadarske nadbiskupije kaže se da je najglagoljskije u Hrvatskoj – naglasila je. Naime, sve crkvene knjige po župskim uredima zadarskog područja vodile su se od Tridentskog sabora (tj. od 16. st.) pa sve do 20-ih godina 20. st. na hrvatskom jeziku i to glagoljicom. Kako je glagoljaštvo predstavljalo ukupnost bogoslužnih i kulturnih činjenica vezanih uz višestoljetno vršenje katoličkih obreda na staroslavenskom jeziku po knjigama pisanim glagoljicom tako je s današnje točke promatranja to iznimno važna kulturna činjenica za našu županiju – rekla je i poručila – glagoljizam je kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsna projekcija narodne opstojnosti razvio svijest o sebi i značenju svoje tradicije, a to kao naraštaji primamo kao baštinu i morali bismo prenijeti naraštajima poslije nas.
Nakon predavanja priređen je odmor uz delicije zadarskoga kraja, a potom je organizirana radionica “Glagoljsko slovo iz moje ruke”. Učenici domaćini i učenici gosti ispisivali su na pergameni (jednom od prvih pisaćih materijala) glagoljske napise ili pak samo inicijale. Na taj su način na najbolji mogući način pokazali kako je potrebno razviti svijest o njegovanju i očuvanju povijesne, nacionalne,kulturne i duhovne baštine.
Na kraju dana domaćini su svojim gostima priredili glazbeno-scenski program u kojemu ih je uz recitatore zabavljao vokalno-instrumentalni sastav. Osim toga ponovili su znanje o glagoljici tražeći glagoljska slova u osmišljenoj igri – “nađi me” – trčeći po školi s latiničkim slovom u ruci.
Nenastavni radni dan završio je još boljim upoznavanjem i razumijevanjem različitosti. Mladi se na ovakvim susretima bogate novim poznanstvima, grade nove odnose i prijateljstva, razvijaju osjećaj gostoljubivosti. Kroz ovaj se program razvija stav zdrave kritičnosti, uspoređuje kultura i narod iz kojega potječu s narodom i zemljom u kojoj borave; otkrivaju zajednička obilježja i vrijednosti, nudi nešto originalno – specifično iz vlastite bogate kulturne baštine, razvija osjećaj odgovornosti za vlastitu kulturu i ispravnu promidžbu iste.
Četvrti dan boravka u Žepču značio je i oproštaj. U prostorijama Centra imali smo Zajedničko euharistijsko slavlje animirano od učenika – sudionika projekta. Domaćini su nas otpratili osmjesima, mahanjem «dođite nam opet» i darovima. Za školu smo ponijeli slike u duhu projekta o glagoljici, a i učenici su se vratili s bijelim majicama i glagoljskim natpisom Žepče na njima. A prof. s. Mirjam Gadža, koja je koordinirala realizaciju ovih dvaju projekata, domaćinima je prenijela pozdrave ravnatelja Klasične gimnazije Ivana Pavla II. mons. Jose Kokića i za uspomenu im ostavila sliku s katedralom zaštitnice našega grada sv. Stošijom. Uslijedilo je 8 sati vožnje do Zadra. I – dugi razgovori, pjesma, sređivanje emocija, vjera u to da ćemo opet, u srpnju, mi ugostiti njih – učenike Opće gimnazije iz Žepča.
