Uvid u svijet znanosti

Klasična gimnazija Ivana Pavla II. i ove godine je nastavila, već tradicionalnu suradnju s Odjelom za filozofiju Sveučilišta u Zadru.
U našoj su se školi nedavno održale dvije zanimljive radionice. Prvu je o životu i djelu Josipa Ruđera Boškovića vodio dr. sc. Marko Vučetić, a dr. sc. Nataša Šimić vodila je radionicu na temu: „Tajne tinejđerskog mozga – psihološki fenomeni u našoj svakodnevnici“.
Klasična gimnazija Ivana Pavla II. i ove godine je nastavila, već tradicionalnu suradnju s Odjelom za filozofiju Sveučilišta u Zadru. U povodu 300–te obljetnice rođenja Dubrovčanina, isusovca Josipa Ruđera Boškovića, radionicu o životu i djelu ovog znanstvenika i mislitelja 12. prosinca 2011. održao je dr. sc. Marko Vučetić, nekadašnji profesor naše Gimnazije, a sada docent na Odjelu za filozofiju Sveučilišta u Zadru. Učenici su se upoznali sa širokim područjem Boškovićevog znanstvenog, diplomatskog i kulturnog interesa koje uključuje fiziku, filozofiju, matematiku, astronomiju, geodeziju, arheologiju, geografiju, inženjerstvo, pjesništvo, diplomaciju itd. Poseban naglasak stavljen je na njegov doprinos razumijevanju filozofije prirode. Naime, ovaj velikan prirodnofilozofijske misli je svojim istraživanjima ostvario jedinstvo konceptualno-empirijskog s metafizičko-fizičkim što se ponajbolje vidi u izgradnji njegove teorije sila koja je dovela do revolucionarnih znanstvenih uvida na području proučavanja zakonitosti materijalnog svijeta.

Osim nastavljene suradnje s Odjelom za filozofiju, naša gimnazija je ove godine započela suradnju i s Odjelom za psihologiju Sveučilišta u Zadru. Naime, povodom obilježavanja Tjedna mozga prof. dr. sc. Nataša Šimić, sa studentima psihologije održala je 15. ožujka 2012. učenicima trećih razreda radionicu na temu „Tajne tinejđerskog mozga – psihološki fenomeni u našoj svakodnevnici“. Učenici su upoznati s rezultatima najnovijih istraživanja koja su potvrdila tezu neuroznanstvenice s Harvarda, dr. sc. Frances Jensen, da je mozak tijekom adolescencije negdje na oko 80 posto puta do zrelosti. Kako tek pred kraj i nakon puberteta dolazi do sazrijevanja prednjih dijelova mozga čovjek je tek tada u stanju u potpunosti donositi razumske, planirane i promišljene odluke te uspostaviti kontrolu nad svojim nagonima.

Obje radionice su bilo izuzetno zanimljive, popraćene s mnogim primjerima iz svakodnevnog života koji su učenicima na primjeren način omogućili uvid u svijet znanosti i metodologiju znanstvenih istraživanja.

 

 
 

Share this Post