U subotu, 17. rujna sudjelovali smo na Drugom saboru malih glagoljaša koji se održao u Turnju pod nazivom „Ajmo dico glagoljati“.
Na Drugom saboru malih glagoljaša „Ajmo dico glagoljati“
U okviru Školskog kurikuluma već dugi niz godina vrlo uspješno realiziramo odgojne ciljeve promicanja kulturne i tradicijske baštine. U okviru tih ciljeva, terenskim i projektnim nastavama, radionicama i na druge načine promičemo i populariziramo, među ostalim, očuvanje glagoljice. Jer – glagoljizam je kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsna projekcija narodne opstojnosti i identiteta razvio svijest o sebi i značenju svoje tradicije, a to kao generacije primamo kao baštinu i moramo prenositi naraštajima poslije nas.
Tako su, u prošlu subotu, 17. rujna, Anera Mikulić (III. a), Marko Brkljačić (IV. b) i Ivona Burčul (III. b), s prof. Elvirom Katić i s.Viktorijom Gadža sudjelovali na Drugom saboru malih glagoljaša pod nazivom „Ajmo dico glagoljati“ u Turnju, kojega su organizirali Mala škola glagoljice O.Š. Sv. Filip i Jakov, Turistička zajednica općine, Zavičajni muzej Biograd uz suorganizaciju Župe Gospe Karmelske u Turnju. Osim toga, Sabor se odvijao pod pokroviteljstvom Zadarske županije, općine Sv. Filip i Jakov i Udruge „Napredak“ što dovoljno govori o njegovu značaju. Voditeljica projekta je prof. Danijela Deković.
Bogati program Sabora započeo je sv. Misom (glagoljaškom) koju je predvodio fra Izak Špralja, a uveličali su je glagoljaški pučki napjevi Turanjskoga crkvenog zbora koji je predvodio Livio Marijan. U dvorištu ispred Crkve mogle su se razgledati brojne izložbe Društva prijatelja glagoljice „Vrbnički misal“, Male glagoljske akademije Roč, radove učenika O.Š. Jagoda Truhelka iz Osijeka i O.Š. I.G. Kovačića iz Zagreba te članova Udruge glagoljaška mladež iz Zagreba. Osim toga, Grozdana Franov Živković predstavila je izložbu „Ostavština Nede Grbina“.
Dok su se u vjeronaučnoj dvorani odvijala zanimljiva predavanja: Pjevanje zadarskog kruga (Izak Špralja); Mala glagoljska akademija Juri Žakan – Roč (Karmen Kereveski-Niković), Glagoljaško pjevanje u Zadarskoj nadbiskupiji (Livio Marijan), Glagoljaš don Vladislav Cvitanović (don Pavao Kero) i Glagoljske matične knjige Sv. Filipa i Jakova (Kristijan Juran i Filip Đinđić) u Dječjem vrtiću i O.Š. odvijale su se radionice:
Transliteracija i grafolingvistička raščlamba oporuke Jerke Kužinović iz 1734. godine, Glagoljska baština na svili, Glagoljica u nakitu, Vez i glagoljica i dr.
U poslijepodnevnim satima održan je „Okrugli stol“ kojega je predvodio don Pavao Kero te prezentacija „Ghlagolitica Arbanensis“ – kazivanje o arbanaškoj glagoljskoj bašćini Darija Tikulina.
Recimo, također, da su župe Turanj i Sv. Filip i Jakov stare glagoljaške župe iz kojih potječu važni kameni natpisi kao i pisana ostavština. Tako npr. s lokaliteta Tuknjača (nedaleko Turnja – zaštićeno kulturno dobro RH) potječe natpis koji se datira od 9. do 12. st. a najveća vrijednost mu je što se na njemu spominju hrvatski plemići Mogorovići, a i samo selo Tuknjača koje se nalazilo u posjedu hrvatskoga kralja Petra Krešimira IV. U unutrašnjosti crkve je glagoljski natpis iz 15. st. – grobna ploča suca Matijaša. U samom mjestu Turanj nalazi se glagoljski natpis iz 13. st. kao i dva natpisa pisana bosančicom iz 15. st. Matične knjige župe Turanj od 15. do 19 st. pisane su glagoljicom (i oporuke turanjskih svećenika) a sve se čuvaju u Državnom arhivu u Zadru. Isto tako, iz Župe Sv. Filip i Jakov potječe više glagoljskih natpisa od kojih je najpoznatiji onaj don Nikole Kužinovića (najpoznatijeg svećenika glagoljaša) a nalazi se u staroj župnoj crkvi sv. Mihovila i govori o obnovi crkve u 12. st. Sačuvane su i matične knjige koje se datiraju kao i one iz Turnja te se i one nalaze u Državnom arhivu. S područja Sv. Filip i Jakova potječe i tzv. Newyorški misal, koji se danas čuva u New Yorku. U neposrednoj blizini župa nalazila se Benediktinska opatija Rogovo koja je bila rasadnik glagoljaštva.
Cilj ovog projekta je očuvanje glagoljaške tradicije, želja da osim djece polaznika Male škole glagoljice glagoljicu nauče pisati i ostali, a posebno odrasli, pa i domaći i strani turisti. „Samo edukacijom glagoljicu možemo spasiti od zaborava, a to je i svrha održavanja Sabora“ – istaknula je prof. Danijela Deković, voditeljica Male škole glagoljaša koja djeluje pri O.Š. u okviru učeničke Zadruge „Đardin“.
U Turanj ili Sv. Filip i Jakov vratit ćemo se, obećali smo, za godinu dana, na Treći sabor malih glagoljaša. Nadamo se da ćemo tom prigodom i mi dati svoj mali doprinos.
Elvira Katić, prof.
