U utorak, 29.10.2019. mi, učenici prvih razreda, zajedno s profesorima Sandrom Gospić, Mirelom Zubčić i Marijanom Pranjićem, organizirali smo našu prvu terensku nastavu u antičku metropolu rimske provincije Dalmacije, Salonu i starovjekovnu Dioklecijanovu palaču u Splitu kao i samu jezgru grada, a nismo zaboravili ni na čuvenu Galeriju Meštrović.
ANTIČKI GRAD SALONA
Okupili smo se u 8 sati na starom gradskom kolodvoru i autobusom krenuli na put. Započeli smo molitvom i na putu do Salone imali aktivnost slušanja seminara čije su teme bile vezane uz Salonu i Split. Naučili smo nešto više o porijeklu tih gradova i o njihovim običajima i kulturi. Pred nama je bio dolazak u Salonu i razgledavanje ostataka tog antičkog grada.
Dolaskom u Salonu dočekala nas je vodička koja je održala predavanje o povijesti grada. Središte grada uz to javnog, političkog i vjerskog života bio je forum s kapitolijem, a u blizini njega nalazilo se kazalište koje je moglo primiti oko 3 500 gledatelja. Grad je imao i bedeme u kojima je bio inkorporirani nadzemni dio vodovoda koji je grad opskrbljivao pitkom vodom. U drugoj polovici 2. stoljeća podignuta je najmonumentalnija salonitanska građevina amfiteatar. Ova rimska građevina, u čijoj su se areni odvijale krvave borbe gladijatora i zvijeri, mogla je primiti gotovo 19 000 gledatelja. U supstrukcijama gledališta otkrivena su dva svetišta božice sudbine i osvete Nemeze koju su štovali gladijatori. Kršćani su kasnije ta svetišta pretvorili u memorijalne kapele u spomen na kršćanske mučenike ubijene u areni. Nakon predavanja o povijesti grada razgledali smo i spomen-sobu proslavljenog solinskog arheologa don Frane Bulića u Tusculumu, područnoj zgradi Arheološkog muzeja u Solinu koju je on dao izručiti za potrebe arheologa i njihovog istraživačkog rada.
GALERIJA MEŠTROVIĆ
Nakon obilaska ostataka grada Salone uputili smo se prema drugom odredištu, Splitu, tj. Galeriji Meštrović. Dolaskom u Galeriju dočekala su nas dva vodiča s kojima smo se podijelili po razredima. Održana su nam predavanja o kiparu Meštroviću kao i njegovim djelima, a kasnije i o samoj Galeriji, tj. muzejskoj ustanovi utemeljenoj 1952. godine u palači Ivana Meštrovića. Obitelj Meštrović je tamo kratko uživala, samo do početka rata. Nakon Drugog svjetskog rata Meštrović je vilu poklonio hrvatskom narodu, želeći da ona postane velebni muzej.
U Galeriji se nalaze umjetnikova remek-djela izvedena u mramoru, bronci, drvu i gipsu, kojima su obuhvaćena sva razdoblja umjetnikova bogatog stvaralaštva do 1946. godine.
Nedaleko od Galerije u starom ljetnikovcu plemićke obitelji Capogrosso iz 16. stoljeća uredio je još jedan prostor za izlaganje svojih djela, Kaštilac, ali je izgradio i crkvu Gospe od Dobrog Savjeta s prekrasnih 28 drvenih reljefa s prizorima iz Kristova života. Nakon razgledavanja Kaštilca uputili smo se obalom mora do rive u Splitu gdje smo imali dva sata slobodnog vremena koje smo proveli šetajući središtem grada.
DIOKLECIJANOVA PALAČA
Nakon dobro iskorištene pauze za ručak uputili smo se prema maketi grada Splita gdje smo se trebali naći s vodičkom. Krenuli smo u obilazak južnih vrata antičke palače koju je izgradio car Dioklecijan u kojoj je boravio nakon što je abdicirao, čime je postao prvi car Rimskog Carstva koji je dobrovoljno abdicirao. Ostaci palače danas su dio povijesne jezgre grada Splita. Postojala su četiri ulaza u palaču. Cijeli prostor palače bio je podijeljen na dva dijela, u sjevernom dijelu bile su smještene zgrade za poslugu, vojsku, skladišta i dr., a u južnom, raskošnijem dijelu, koji je bio podignut nad podrumima palače, nalazili su se objekti namijenjeni carskoj obitelji. Tijekom stoljeća stanovnici palače, a potom i građani Splita adaptirali su te prostore za sebi odgovarajuće potrebe, pa su tako i zgrade u unutrašnjosti i vanjski zidovi s kulama uvelike promijenili prvobitni izgled, no obrisi carske palače i dalje su vrlo vidljivi. U palači se nalazio i mauzolej cara-progonitelja kršćana koji sredinom 7. stoljeća postaje katedrala svetog Dujma, zaštitnika grada Splita. Od dviju glavnih ulica, „cardo“ je vodio na Peristil, otvoreni prostor ispred carevog stana, na čijoj se lijevoj strani nalazio carev mauzolej. S desne strane peristila nalazila su se tri hrama. Prvi je Jupiterov, a druga dva danas se nazivaju Kibelinim i Venerinim. U carev stan ulazilo se iz protirona preko vestibula – carskog predvorja u kojem smo imali prigodu slušati domaću klapu pjesmu.
Pri završetku obilaska prošli smo kroz Zlatna vrata palače gdje se nalazi spomenik Grguru Ninskom, koji ima mnoga značenja i svatko će ga zapamtiti barem po nožnom palcu koji donosi sreću svakome tko ga dotakne.
Šetnjom kroz zapadna vrata završili smo obilazak i vratili se prema autobusu. Atmosfera pri povratku bila je odlična. Iako već pomalo umorni, prepuni novih znanja i doživljaja imali smo dovoljno snage za nastavak. Družili smo se, zabavljali, puštali pjesme i pjevali. Oko 20 sati stigli smo u Zadar, prije svega sretni zbog zajednički lijepo i korisno provedenog vremena.
Marija Smolić, 1.b
