«Zajedno stvarajmo bolji svijet»
Realizirajući program međunarodne suradnje srednjoškolaca pod motom «Zajedno stvarajmo bolji svijet» boravili smo prošloga tjedna 4 dana u susjednoj Bosni i Hercegovini. Domaćini su nam bili učenici Opće gimnazije u Žepču, u Zeničko-dobojskoj županiji Federacije Bosne i Hercegovine.
Cilj ovoga projekta je da srednjoškolci «na terenu» prodube znanja o drugim kulturama, običajima, povijesnim činjenicama ali i omogući drugima da upoznaju njihovu kulturu, običaje i odgojno obrazovni sustav. Kroz ovaj se program razvija stav zdrave kritičnosti, uspoređuje kultura i narod iz kojega potječu s narodom i zemljom u kojoj borave; otkrivaju zajednička obilježja i vrijednosti, nudi nešto originalno – specifično iz vlastite bogate kulturne baštine, razvija osjećaj odgovornosti za vlastitu kulturu i ispravnu promidžbu iste. Mladi se na ovakvim susretima bogate novim poznanstvima, grade nove odnose i prijateljstva, razvijaju osjećaj gostoljubivosti.
Projekt su osmislili, nadajući se kako će postati tradicionalan, profesori Klasične gimnazije: Mirela Zubčić, Sanja Baričević, s. Viktorija Gadža, Elvira Katić, Hrvoja Madžar, Ivana Finka Jaranović, Ratko Rušev, a koordianatorica je bila s. Mirjam Gadža.
Prvoga dana provedbe ovoga projekta učenici su se upoznali s Katoličkim školskim centrom Don Bosco kojega vode salezijanci koji su u Žepče došli 1995. godine i uključili se u odgojno-obrazovni rad. U svom se radu nadahnjuju kako evanđeoskim vrijednostima tako i djelom sv. Ivana Bosca, osnivača salezijanske družbe. Naime, škola želi odgajati mlade naraštaje, nastojeći pomoći svakom svom učeniku da postigne humanističku i opće kulturalnu izobrazbu, da bude otvoren društvenim potrebama i bude kršćanska zrela i slobodna osobnost.
Već 1999. godine započela je u ovom Centru radom Tehničko-obrtnička škola s prvih 72 učenika, a godine 2000. započinje radom i Opća gimnazija. Ovaj je Katolički školski centar dio mreže katoličkih Škola za Europu. Centar danas ima dvije škole: Opću gimnaziju (220 učenika) i Srednju mješovitu školu (240 učenika) s ukupno 60 djelatnika.
Učenicima su, uz obitelji učenika Opće gimnazije u čijim su domovima bili smješteni, domaćini bili don Mirko Barbarić, ravnatelj salezijanske zajednice, don Josip Krpić, ravnatelj Gimnazije i don Tihomir Šutalo, ravnatelj Centra.
U radnom dijelu projekta organizirale su se radionice iz povijesti, zemljopisa, hrvatskoga jezika i književnosti, vjeronauka te kreativna radionica. U radu su sudjelovali profesori Ratko Rušev, Hrvoje Madžar, Ivana Finka, s. Viktorija Gadža, s. Mirjam Gadža i Elvira Katić.
Tako je jedna mješovita skupina učenika (iz škole domaćina i gostujuće škole) sudjelovala u radionici: «Bosna kroz povijest – Bosna nekada i danas», dok su drugi obrađivali «Posebnosti Bosne» kroz geografska obilježja. Zanimljiva je bila radionica koju je vodila s. Viktorija Gadža «Odnos prema vrijednostima mladih iz Bosne i Hercegovine i mladih iz Hrvatske», ali i praktična radionica «Sve od papira – mi i naša kreativnost».
Osim toga, u pauzi rada u radionicama škole su se predstavile specijalitetima svoga kraja, svojim kreativnim kuhinjama Tako su učenici Klasične gimnazije imali priliku susresti i probati specifične bosanske specijalitete, urmašice i sl., a kolege iz Bosne naš smokvenjak i bajame, naše slane srdele, inčune, kroštule, mediteransko voće, masline, maslinovo ulje i dr.
Radni dan završio je boljim upoznavanjem i razumijevanjem različitosti na način da smo se jedni drugima predstavili npr. filmovima o školama iz kojih smo kroz njihovu povijest, aktivnosti i dr. Prezentirani su i rezultati rada u radionicama.
Nakon napornog radnog dana u kojemu su radili u radionicama učenici su sutradan, u pratnji ravnatelja Gimnazije don Josipa Krpića i pedagoginje s. Mirjam Gadža, obišli Sarajevo, glavni grad države Bosne i Hercegovine, administrativni, privredni, kulturni, sveučilišni i športski centar. Urbanu sliku grada krase sakralni objekti četiri najvažnije svjetske konfesije. Brojne džamije, crkve, katedrala, sinagoga te ostali značajni vjerski objekti nalaze se u samom centru Sarajeva, smještene tek nekoliko minuta hoda jedne od drugih.
Nakon duge šetnje uz Miljacku, cjenkanja na Baščaršiji, ponekog suvenira … obišli smo Kraljevu Sutjesku koja je od Kaknja udaljena samo 12 km prema sjeveroistoku. Centar i starije naselje se nalazi u elipsastoj kotlini koju je formirala rječica Trstionica. Zato je mjesto i dobilo naziv Sutjeska.
Bosna je, naime, u XIV. i XV. stoljeću doživjela snažan kulturni uspon, a jedan izrazito kulturni krug imao je svoje središte na Bobovcu i u Kraljevoj Sutjesci. Iz pisanih tragova iz XIV. st. saznajemo da je Sutjeska bila tada već formirano naselje varoškog tipa i da je bila u izvjesnom smislu predgrađem Bobovca.
Već poprilično umorni učenici su obišli Samostan Kraljeva Sutjeska koji svojom ljepotom i monumentalnošću mnoge oduševljava i iznenađuje. Obišli su Muzej u kojemu se čuva veliko kulturno-povijesno blago neprocjenjive vrijednosti, Knjižnicu samostana poznatu po vrijednim i rijetkim eksponatima iz daleke prošlosti. Prvi spomen o Samostanu nalazimo u popisu franjevačkog pisca Bartola Pisanskog iz 1385. godine. U vrijeme progona 1524. samostan je nasilno porušen. I Bobovac se prvi puta spominje 1350. godine. Tijekom XIV. i XV. st. bio je bosanski kraljevski grad. U njemu su stolovali mnogi bosanski kraljevi i banovi, od bana Stjepana II. Kotromanjića do kralja Tomaša i kraljice Katarine.
Četvrti dan boravka u Žepču značio je i oproštaj. U prostorijama Centra imali smo Zajedničko euharistijsko slavlje animirano od učenika – sudionika projekta. Uslijedilo je 8 sati vožnje do Zadra. I – dugi razgovori, pjesma, sređivanje emocija, vjera u to da ćemo u srpnju mi ugostiti njih – učenike Opće gimnazije iz Žepča.
