Osamstotnjak franjevaštva iz naše ruke
Udruga glagoljaša Zadar već treću godinu za redom, pod sloganom „Iz učionice na ulicu“ organizirala je 6. svibnja o. g. manifestaciju pod nazivom „Staza glagoljaša“. U njoj su sudjelovali učenici osam osnovnih škola: OŠ Sv. Filip i Jakov, OŠ Braće Radić iz Pridrage, OŠ Stjepana Radića iz Bibinja, OŠ Franka Lisice iz Polače, OŠ Jurja Barakovića iz Ražanca, zadarske OŠ Šimuna Kožičića Benje, OŠ Stanovi, i OŠ Zadarski otoci, te dvije srednje škole SŠ Kneza Branimira iz Benkovca i Klasične gimnazije Ivana Pavla II. iz Zadra.
Za razliku od osnovaca koji su od Poljane Šime Budnića i Narodnog trga do Poljane Ivana Pavla II., na za tu prigodu postavljenim klupama, ispisivali glagoljska slova, imena i poruke te ih dijelili prolaznicima mi smo u zatvorenom prostoru, točnije u školskoj knjižnici, popularizirali glagoljicu i senzibilizirali naše učenike za ovo staroslavensko pismo nastalo sredinom 9. stoljeća koje se u hrvatskim krajevima zadržalo sve do 19. stoljeća. Ne čudi veliki interes učenika jer iz godine u godinu u studenom učenici drugog razreda naše škole imaju trodnevnu terensku nastavu „Putevima glagoljaša“, od Senja i otoka Krka do Huma i Roča.
Dok je jedan broj učenika na ravnoj podlozi izrađivao trodimenzionalna slova koristeći gipsani zavoj drugi su na ovoj postaji glagoljaške „Staze“ izradili pravo remek djelo – osamstotnjak franjevaštva – repliku spomenika od isklesanog kamena koji se nalazi u Glagoljaškoj ulici uz crkvu Sv. Ivana u Zadru. Zašto baš to slovo? Zato što se nalazi u 26 polju glagoljice i što mu je brojevna vrijednost 800. Idejni tvorac ovoga jedinstvenog djela gosp. Darijo Tikulin iz Staroga Varoša, kako se sam deklarira – zadarski župljanin glagoljske župe „Rođenje sv. Ivana Krstitelja“ o spomeniku kaže sljedeće: Rad je nadahnut glagoazbukovnicom fra Marka Kuzmića Zadranina iz istoga samostana (1724.). Osamstotnjak franjevstva postavljen je u Glagoljašku ulicu prigodom 800 godina odobrenja franjevačkoga reda i dolaska sv. Frane u Zadar. (…)
Osnova mu je glagoljsko slovo SCHA ili SCHAI koje je prvotno služilo za dvoglas ŠĆ, potom za Ć i vrlo rijetko u najnovije doba za Đ iz natpisa s nalazišta iskopina u crkvi Sv. Bartola u Kninu koji se nalazi u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, a datirani su od XI. do XII. st. Po Branku Fučiću (iz knjige Glagoljski napisi), okrugla baza navedenoga slova vodi u oblike makedonskih glagoljskih spomenika XI. i XII. st. Naime, kako je slovo bilo preuzeto iz glagoljskog pisma u ćirilicu otvoreno je pitanje kojemu ga od ta dva pisma treba pripisati. To ćemo, ipak, ostaviti boljim znalcima od nas. A, mi? Mi smo na radionici uživali i puno toga naučili! Jednom riječju – zakoračili smo na stazu glagoljaštva.
