Učenici Gimnazije, njih dvadesetak, dva su mjeseca, kući i u školi, izrađivali tiskarske znakove s naslovnica rijetkih i starih knjiga iz knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar i na taj se način upoznali s jednim od važnih elemenata stare knjige
Svake se godine muzeji u Hrvatskoj pripremaju za obilježavanje Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, dan kada i mi slavimo Dan škole. Ove se godine zadarski Arheološki muzej uključio u projekt „Dodir“ na način da će, uz ostali dio programa, postaviti izložbu jednoga dijela staroga knjižnog fonda njihove knjižnice. Bio je to poticaj da se i mi kao klasičari uključimo u taj projekt. Ali, kako? Po naslovnicama starih i rijetkih knjiga iz knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar, izdatih u poznatim središtima tiskarstva, od Italije do Hrvatske, u vremenu od 1501. do 1850., izrađivali smo replike tiskarskih znakova.
Tiskati knjige u prvim desetljećima nakon otkrića tiska (sredinom 15. st.) bilo je iznimno naporan i skup posao. Mada je tiskarstvo otkriveno u Njemačkoj, po ljepoti, umjetničkoj i kulturnoj vrijednosti tiskanih knjiga toga vremena prednjači Italija. Prva tiskara u Italiji bila je osnovana godine 1465., a tri godine kasnije otvorila se prva tiskarska radionica u Veneciji. Venecija sa 150 manjih ili većih tiskarskih radionica postaje središte talijanskoga i europskog tiskarstva. Nakon Italije tiskarstvo se vrlo brzo širi i to u: Švicarsku (1468.), Francusku (1470.), Nizozemsku (1473.) i u druge europske zemlje.
Pomoću tiskarskog znaka tiskano djelo postajalo je prepoznatljivo na tržištu knjiga. Otisnut znak tiskare na naslovnici knjige značio je neku vrsta loga današnjeg doba, jamčio kvalitetu izdanja. Teško je pronaći staru tiskanu knjigu koja ne nosi znak tiskare iz koje je izašla i podatak o njenom vlasniku, najčešće bogatom zaljubljeniku u umjetnost i književnost. Tiskarski znak iz tih vremena danas nam pomaže u određivanju tko je i gdje, pod kojim uvjetima knjigu tiskao, a njegovi elementi slikovito prikazuju porijeklo i svjetonazor vlasnika tiskare.
U motivacijskom dijelu brojnih radionica učenicima je posviještena prednost tiskarstva nad prepisivanjem knjiga u srednjovjekovnim skriptorijima te rastuća potreba onoga vremena za što bržim, točnijim i jeftinijim umnažanjem knjiga čime su postajale dostupnije većem broju korisnika. Cilj je bio poticanje intelektualne znatiželje učenika, psihomotoričkog razvoja, estetske osjetljivosti i emocija te čuvanje od zaborava revolucionarnog doprinosa tiskarstva razvoju čovječanstva podsjećanjem na značenje koje je imalo tada, a i danas, u smislu šireg obrazovanja i opće kulture.
U radu, koji je trajao oko dva mjeseca i odvijao se u školi, ali i u domovima učenika, koristile su se crtače likovne tehnike koje ostavljaju linijski trag: olovka i ugljen ali i grafička likovna tehnika: linorez. Kako je medij grafike otisak kojeg dobijamo bojanjem matrice i klišea te pritiskanjem na papir učenici su, iskušavajući svoje kreativne mogućnosti, osobito članovi kreativne radionice „Amfora“, otiskivali fotokopije tiskarskih znakova na svilu koristeći nitro razrjeđivač. Otisku se može odreći grafički karakter plošnoga tiska u likovnom smislu ali je u pedagoškom ispunio njihova očekivanja.
Izložba učeničkih radova otvorit će se, zajedno s izložbom knjiga, 18. svibnja, u 19 sati u prostorija Arheološkog muzeja Zadar čime dajemo naš mali doprinos Međunarodnom danu muzeja i Danu naše škole.
