Dana 7. ožujka, mi, učenici 3.b razreda zajedno s našom knjižničarkom Anom Raspović zaputili smo se u Državni arhiv. Tamo su nas dočekale djelatnice arhiva Ivana Pulišić i Tamara Šarić-Šušak. Rekle su nam da je zadarski arhiv nastao davne 1390. i da je najstariji na hrvatskom području. Prva prostorija u koju smo ušli bila je čitaonica. Saznali smo da se testamenti oporuka odlažu u zadarskom arhivu. Spustili smo se dva kata niže: došli smo u prostoriju gdje su idealni uvjeti za čuvanje dokumenata 16°C i 55% vlažnosti. Ta prostorija je sagrađena 1844. godine na mjestu crkvice i to za potrebe austrijske vojske. Iduću prostoriju u koju smo ušli bila je trezor. Trezor je najvrjednija prostorija u državnom arhivu. U trezoru se čuvaju najvrjedniji dokumenti do 1200. godina starosti. Tamo se nalazi najstarija matična knjiga u Europi iz 1565. godine. U matičnoj knjizi najvažniji stupci su dan rođenja, ime djeteta, roditelja, datum vjenčanja, zanimanje roditelja i kumovi. Ispunjenje knjige Austrijanci su nosili u općinu. Na rodoslovnom stablu pojedino zanimanje je bilo i simbolički označeno. Tako smo saznali da je vaga simbol za liječnika, a vaga i mač simbol za odvjetnika. Daleko najpoznatiji i najvrjedniji dokument je darovnica Petra Krešimira IV. kojim je darovao otok crkvi sv. Krševana, a pisana je na pergameni. Još su nam pokazale feram, a to je trgovački ugovor između bosanskoga bega i turske vlasti iz 1730. godine. Zadnje što su nam Tamara i Ivana pokazale bila je karta otoka Paga. Na toj karti brojkom su označeni bazeni koji su se koristili za dobivanje morske soli. Broj je označavao ime i prezime vlasnika bazena, a jedan bazen imao je vrijednost od oko 100 000 dukata, a tolika je bila i vrijednost jedne kuće kod sv. Stošije. Zahvalili smo djelatnicama arhiva i uputili svojim kućama.
Matej Škara, 3.b
