Od Narone-Vida, Metkovića do Dubrovnika

Terenska nastava učenika četvrtih razreda

 

«Antičko kulturno naslijeđe»

13.- 14. studenog 2009.

 

Iz Zadra smo krenuli 13. studenoga 2009. u 6.30 sati. Prvo odredište nam je bilo Vid – Narona – jedinstveni arheološki lokalitet kako arhitektonskih ostataka tako i drugog brojnog arheološkog materijala. Najznačajnija arheološka iskopavanja u Naroni je otkriće rimskog hrama – Augusteuma iskopanog na lokalitetu Plećašove štale tijekom 1995. i 1996. godine. Kao najatraktivniji izdvaja se nalaz sedamnaest statua s prikazima rimskih careva i članova njihovih obitelji. Nadalje arheološki materijal je podijeljen na: javni život i arhitekturu Narone, dok se u četiri reda vitrina nalazi materijal s lokaliteta: bedemi, Erešove bare, nekropole, bazilika u trasi vodovoda, Njive-Podstrana i Sv. Vid. Slučajni nalazi podijeljeni su u podskupine koje tematski pripadaju svakodnevnom životu, vojsci, nekropolama i kultu.

Razgledavanje muzeja nastavili smo s vanjske strane zgrade. Osim malog arheološkog parka, na terasama se mogu razgledati kameni spomenici kultne i sepulkralne tematike, te ulomci arhitektonske dekorativne plastike. Na kraju obilaska otkriva se mozaik prezentiran ispod staklenog poda, također in situ, a najvjerojatnije pripada rimskoj taberni.

Ukupno je izloženo oko 900 nalaza, koji su nam omogućli praćenje povijesti grada od kraja 3. st. pr. K. do 15. stoljeća.

Iz Vida smo se uputili prema Metkoviću gdje smo posjetili ornitološku zbirka koja je za javnost otvorena 1952. zaslugom dr. Dragutina Rucnera. Ova zbirka po veličini spada medu najveće zbirke takve vrste u Europi. Sadržava više od 340 preparata medu kojima su primjerci 218 ptičjih vrsta od 310 vrsta do sada zabilježenih na Neretvi. U razmjerno malome prostoru ornitološke zbirke preparati su razmješteni po staništima te pružaju pregledan uvid u nekadašnju bujnost života u močvarama, močvarnim šumarcima, šikarama, trščacima i kamenjaru, kao i na melioriranim i obrađenim površinama. U Zbirci se nalaze i rijetkosti, ptice koje ne žive ovdje, to su preparati slučajnih gostiju sa dalekoga sjevera, sa Istoka te iz zapadnoga Sredozemlja.

Potom smo proslijedili za Dubrovnik, gdje smo se smjestili u Hostelu, večerali te u večernjim satima obišli centar grada.

Sutradan tj. 14. studenog odredište nam je bilo Dubrovnik. Uz stručno vodstvo obišli smo simbole grada Dubrovnika: franjevački samostan i crkvu Male braće, Stradun, palaču Sponza, Dubrovačku katedralu,  Dominikanski samostan i crkvu sv. Dominika; Isusovački samostan i crkvu sv. Ignacija. Uz crkvu je glasovito dubrovačko učilište “Collegium Ragusinum” odnosno klasična gimnazija Ruđera Boškovića..

Cijelo vrijeme terenske nastave učenici su, u autobusu ali i izvan njega, na lokalitetima koji su nam bili cilj ove nastave radi boljega upoznavanja antičkog kulturnog naslijeđa održavali referate iz nastavnih predmeta: povijesti, geografije, latinskog jezika, vjeronauka.

 
 

Više iz rubrike Događanja

 
 

Share this Post