U studenome, točnije 24. slavi se Dan grada, ali i Dan sv. Krševana – njegovog nebeskog zaštitnika. Nekolicina učenika s prof. Katić odlučila se prošetati gradom u ovo prekrasno slavljeničko jutro.
Lipi moj grade, uvik te se sitin …
Gradovi uglavnom imaju po jednog sveca zaštitnika. Split ima sv. Duju, Dubrovnik sv. Vlahu itd., ali mi Zadrani ih imamo čak 4. Zašto? Zato što je u stoljećima iza nas naš „prilipi“ grad bio meta mnogim osvajačima. Zbog siline napada u prošlosti građani su se utjecali sv. Šimunu, sv. Stošiji, sv. Zoilu i sv. Krševanu jer su ih oni štitili od uništenja. Rušen u ratovima i potresima Zadar je uvijek iznova građen i obnavljan i svaki put izrastao ljepši i bogatiji. Tako, pjesnik Slavko Mikolčević pjeva: „Tko kaže da / grada ovog nesta / ispod neba? / Staro mu kamenje samo zazvati treba / na stara mjesta i / biti će grad!“
Da, imamo Zadar. Imamo ga već preko 3000 godina. Prvi pisani spomen o životu naselja Jadera s područja današnjeg Zadra zabilježili su i prvi stanovnici, pleme Liburna u 4. st. pr.n.e. Naselje se razvija kroz stoljeća sve dok ne poprima karakter grada pod vladavinom Rimljana u 2.st. Prolazeći povijesni put mijenja imena u Issa, Zara da bi početkom 7. st postao glavnim gradom Dalmacije i upravno središte bizantskog temata. Izmjena vladara kroz stoljeća: od Mlečana, Napoleona, hrvatsko ugarskih kraljeva, austrijske i talijanske vladavine pa sve do pripojenja Federativnoj Jugoslaviji, konstantno mijenja izgled i funkciju grada. Ne zaboravimo da je bio meta i u Domovinskom ratu. No, danas živimo u slobodnom gradu, slobodne i nezavisne Hrvatske.
U studenome, točnije 24. slavi se Dan grada, ali i Dan sv. Krševana – njegovog nebeskog zaštitnika. Kao lik viteza u oklopu na konju sv. Krševan se nalazi na grbu i zastavi grada te na više spomenika i građevina u gradu (Kopnena vrata, Morska vrata …). A, svako slavlje traži i naše sudjelovanje! Nekolicina učenika s prof. Katić odlučila se prošetati gradom u ovo prekrasno slavljeničko jutro. S Trga sv. Stošije krenuli smo do Crkva sv. Krševana sagrađene u romaničkom stilu i posvećene 1175., koja je ime dobila po ovom mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Profesorica nam je putem pričala o više od 1000 godina starom Samostanu sv. Krševana u koji su benediktinci došli davne 986., o relikvijama koje se nalaze u postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti, ali i o benediktinskom skriptoriju Samostana sv. Krševana gdje su se prepisivali prvi Evanđelistari, Epistolari i Misali na ovim prostorima. To je na poseban način bilo zanimljivo mladim knjižničarima među nama.
Šetnju smo nastavili glavnom zadarskom ulicom „Širokom ulicom“ koja se u starim dokumentima naziva Via Magna, Strada Grande, Ruga Magistra u značenju glavna ulica, a koju naši roditelji pamte kao Kalelargu – Calle Larga. Kalelarga je bila prepuna djece, učenika, starijih. Okićena zastavicama i prepuna nasmiješenih ljudi doimala se nekako drugačije. Svečano. A, kako i ne! Slavi se Dan grada Zadra!
Došli smo do glavnog gradskog Trga. Na Trgu se nalazi Gradska loža u kojoj su za ovu svečanu prigodu djeca iz zadarskih vrtića priredila izložbu na temu: „Grade moj lipi“. Uživali smo u njihovom društvu i njihovim kreacijama. Zanimalo nas je i što se događa u susjednom Narodnom muzeju, ispod gradskog sata u Gradskoj straži, u kojemu je smješten Etnološki odjel. Iznenadili smo se što smo sve vidjeli i saznali. Uz stalni postav (Ivan ga je jedini od nas već vidio) doznali smo tko su bili prvi botaničari, podsjetili se na povijest Kneževe i Providurove palače, saznali što se sve gradilo u Zadru od 1797. do 1914., kupili reprodukcije starih razglednica grada, ali i zavirili u prošlost Zadra kroz objektive zadarskih fotografa.
Uz Crkvu sv. Šimuna iz 5. st., posvećenu drugom zaštitiniku grada kojega slavimo 8. listopada, u kojoj se nalazi poznata škrinja sv. Šimuna iz 1380., svoju smo šetnju nastavili do Znanstvene knjižnice. Naime, u njoj se prije par dana u povodu Mjeseca hrvatske knjige i Dana Grada otvorila, već tradicionalno 18.-u godinu za redom izložba „Izdavaštvo na području Zadarske županije „. Na ovoj je Izložbi tijekom proteklih godina predstavljeno više od 80 autora, više od 50 izdavača i više od 250 novih znanstveno-umjetničkih uradaka.
Počašćeni kolačima (kao na svakom slavlju) vratili smo se u Školu s balonima u rukama i osmjehom na licima, kako bi unijeli svečarski duh u svoje razrede, ali i sa zastavicom na kojemu ponosno stoji lik sv. Krševana mučenika, zadarskog zaštitnika, na konju
