«Ja slovo znajući govorim …»
Prošloga su tjedna, točnije 03. ožujka, «mladi knjižničari» Ivana Vinac, Ivan Jordan i Marko Dokoza sudjelovali na predstavljanju knjige o hrvatskoj glagoljici „ Ja slovo znajući govorim…„ akademkinje Anice Nazor.
Predstavljanje se održalo u Arheološkom muzeju u Zadru gdje su pred prepunom dvoranom , uz samu autoricu o knjizi govorili ravnatelj Arheološkoga muzeja dr. Smiljan Gluščević, dr. Ivica Vigato i gđa Maja Kolman Maksimljanović iz naklade Erasmus.
Na početku, okupljene je pozdravio ravnatelj Muzeja izrazivši zadovoljstvo što se predstavljanje knjige o glagoljici održava i u Zadru koji je sa svojom okolicom bio jedan od najvažnijih centara glagoljice. Sama knjige sastoji se od četiri dijela: Glagoljica rukom pisana, glagoljica tiskom objavljena, Glagoljica danas i Prilozi, a u samu stukturu knjige uveo nas je dr. Ivica Vigato svojim iscrpnim predavanjem. Nakon toga uslojedilo je predstavljanje gđe Maje Kolman Maksimljanović koja je izložila razglednice i čestitke s glagoljskim misalima koji su od Ministarstva gospodarstva prepoznati kao unikatni hrvatski suvenir.
Na kraju samog predstavljanja obratila nam se akademkinja Nazor, autorica knjige, koja je u svom izlaganju posebnu pozornost posvetila liku i djelu biskupa modruškog Zadranina Šimuna Kožičića Benje. Istaknula je brojne publikacije koje je on tiskao u svojoj tiskari u Rijeci, a koje su ponovno tiskane u nakladi Erasmus.
Posebna zahvala upućena je mons. dr. Pavlu Keru koji je za ovu priliku ustupio nekoliko glagoljskih kodeksa iz bogate riznice Zadarske nadbiskupije.
Knjige je preporučena i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa kao priručnik u nastavi.
I što reći na kraju? Znamo da je glagoljica osebujna odrednica hrvatskoga kulturnog, a time i nacionalnog identiteta. Znamo i to da je glagoljska knjiga položila temelje hrvatske književnosti i hrvatskoga književnog jezika. Drago nam je što pripadamo onima koji žele (sa)znati više i što smo mogli nazočiti promociji ove knjige koja riječju i slikom otvara sva područja na kojima je hrvatska glagoljica bila u uporabi dokumentirajući ih najvažnijim primjerima.
Marko Dokoza, IV. b
