Mladi su knjižničari htjeli više saznati o zaštiti i očuvanju knjiga. U dogovoru s prof. Katić, voditeljicom sekcije otišli su u jednu specijalnu knjižnicu koja posjeduje zbirku starih i rijetkih knjiga – Knjižnicu Arheološkoga muzeja u Zadru.
KNJIGA ŽIVI – NEKA ŽIVI
U našoj školi osim Školskog zbora, Kreativne radionice «Amfora», English club-a i dr. djeluje i sekcija slobodnih aktivnosti «Mladi knjižničar». Članovi ove grupe, njih desetak, upoznaju se s putem publikacije (čitaj: knjige) od njezina «ulaska» u knjižnicu do prijelaza u ruke korisnika tj. u ovom slučaju nas – učenika. Osim toga u ovoj su školskoj godini planirali više aktivnosti pod nazivom: Mladi knjižničar u akciji. Prva takva akcija bila je posjet 34. Sajmu knjiga u Zagrebu – Interliberu, a pripremili su se i za akciju «Knjižni kutić na Pedijatriji zadarske bolnice». Čeka ih još puno, puno zanimljivih izazova. No, ovih dana mladi su knjižničari htjeli više saznati o zaštiti i očuvanju knjiga. U dogovoru s prof. Katić, voditeljicom sekcije otišli su u jednu specijalnu knjižnicu koja posjeduje zbirku starih i rijetkih knjiga – Knjižnicu Arheološkoga muzeja u Zadru.
Tamo im je dipl. knjižničarka i arheologinja Marina Maruna održala predavanje o povijesti knjižnice, ali i o knjižničnom fondu i knjižnici danas. Naglasila je kako u knjižnici ima starih i rijetkih knjiga i to ukupno 551 svezak. Učenike je zanimala zastupljenost publikacija po stoljećima, osobito najstarije knjige, pa su tako saznali da Knjižnica posjeduje 30 takvih svezaka tj. postinkunabula iz 16. st. od kojih je najveći broj iz najpoznatijeg tiskarskog središta toga vremena – Venecije. Bilo je uzbudljivo staviti na ruke rukavice i listati stranice knjige stare preko 500 godina. A – i to rukovanje spada u zaštitu i očuvanje tako stare knjižne grade koje je i kulturno dobro. U vezi s tim mladi knjižničari su se potom upoznali sa Zakonom o knjižnicama, ali i Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Na tom su tragu došli i do Pravilnika o zaštiti građe u kojemu su točno definirani uvjeti čuvanja, način pohrane i oblici korištenja knjižnične građe.
Mladi knjižničari znaju da moderne zgrade (čitaj: knjižnice) imaju uređen okoliš, osvijetljen ulaz i nadzor. Pojačane mjere zaštite postižu se i postavljanjem sigurnosnih sustava i Planom mjera za slučaj opasnosti. Ali – malo je takvih idealnih uvjeta. Mnoge knjižnice, pa tako i knjige nalaze se u neadekvatnim prostorima i uvjetima. Optimalna mikroklima u koju spada relativna vlaga zraka (45-60%) te temperatura zraka od 16 do 20 stupnjeva C nije u dosta slučajeva ispoštivana. Standardi potrebne opreme: mjerni instrumenti, ventilatori, klima uređaji, rolete … također nisu svugdje dostupni i u upotrebi. Način pohrane, adekvatne ladice, držači za knjige, podupirači, pregrade … i sl. vrlo je važno u smislu očuvanja trajnosti knjiga. Nadalje, bilo je riječi o prijenosu građe, bilješkama (grafitnom olovkom, a ne kemijskom), ljepljivim vrpcama po knjigama i sl.
Način čuvanja neknjižne građe kao što su fotodokumenti, filmovi i sl. je nešto drugačije. U tom se slučaju radi o korištenju zaštitnih kutija, mapa, košuljica i sl., a bilo je riječi i o fotokopiranju, mikrofilmiranju i digitalizaciji.
Nakon predavanja, učenicima su demonstrirani načini zaštite na konkretnoj knjizi, a potom su na radionici i sami, zaštitnom folijom, «spasili» po jednu knjigu. Kažu da se na taj način vijek knjige produžuje za čak 7 puta. Zanimljivo! Knjiga živi – neka živi! Sedam puta duže – poručuju mladi knjižničari!
