Straničnik – oblik interakcije čitatelja s knjigom
Učenici i svi zainteresirani mogli su od 2. prosinca 2015. do 11. siječnja 2016. u školskoj knjižnici razgledati zanimljivu izložbu straničnika. Poznatiji kao bookmarker (eng.) ovaj je predmet – komad papira (u posljednje vrijeme i od drugih materijala) kojim označavamo mjesto na kojem smo zastali s čitanjem. Hrvatska se lingvistika ovim predmetom inventivno bavila godinama tako da danas imamo i sljedeće nazive: dočitnica, štionik, knjižnik, knjižni označivač, graničnik, listokaz, stranokaz…
Na izložbi se mogao vidjeti veliki broj (oko 200) maštovitih straničnika koji su privlačili živopisnim bojama i porukama. Bilo je tu straničnika – suvenira…, raznolikih motiva i materijala. ali i onih ručno izrađenih uz Mjesec hrvatske knjige, Dane kruha, projekt škole pod nazivom Glasnici davnina, Sabor glagoljaša i sl.
Podsjetimo se! Povijest straničnika je vrlo zanimljiva. Prve knjige bile su u obliku svitaka, a prvi straničnici obojene točkice koje su se ucrtavale uz tekst (svaki čitatelj koristio bi svoju boju). Način označavanja bio je učinkovit sve do učestalijeg korištenja knjige, kada je postalo jasno da je spektar boja ograničen. Nakon točkica koristili su se priručni materijali poput perja ili listova biljaka. Značajniji pomak u evoluciji straničnika dogodio se prelaskom iz svitaka u knjižni blok (današnji oblik knjige). Bilo je to vrijeme kada je knjige najčešće koristio kler, a straničnici su obično bili komadi kože ili pergamene, odnosno platna s liturgijskim itinerarom. Pojavljuje se i, mnogim tradicionalistima i starim knjigovežama nikad prežaljena – “trakica”.
Prodorom u bogatiji građanski sloj straničnici su imali statusni simbol. Knjiga je postala predmet šireg proučavanja i statusnog pozicioniranja, a straničnici se izrađuju ciljano. Pojavljuju se i novi materijali: ebanovina, svila, bakar, mesing, srebro, zlato… Često sadrže filigranske bravure grbova velikaških obitelji, ex librise i sl. Oblik je također izbor naručioca: okrugla kopča, mač, križ, zvijezda i dr. Poput knjige, straničnik postaje izraz staležne moći i znak raspoznavanja.
Razvojem suvremenog tiskarstva i širi slojevi društva postaju konzumenti knjige. Straničnici poprimaju potpuno novu dimenziju – postaju sredstvo komunikacije. Milijuni čitatelja, milijuni poruka. Jeftin tisak, skupi tisak, reljefni tisak, lepeza boja i oblika. Straničnik kalendar, straničnik posjetnica, straničnik karta grada, straničnik ravnalo. Straničnik je postao izraziti marketinški alat. Na svakih 1000 knjiga proizvede se 10000 straničnika. Učinkovit način promocije prepoznale su i druge djelatnosti: galerije, knjižnice, knjižare, humanitarne organizacije i dr.
Izložba u našoj školskoj knjižnici imala je i edukativni karakter – stvaranje čitateljskih navika. Jer, spoznaja kako je straničnik važan dio knjige doprinosi interakciji čitatelja s knjigom tj. s tekstom.
