Bili smo na festivalu „Slovo rogovsko“, III. Sabor malih glagoljaša – „Ajmo dico glagoljati“ ove godine u Biogradu i Sv. Filipu i Jakovu.
(Ne)zaboravljena glagoljica
GLAGOLJICI U ČAST – III. Sabor glagoljaša
Bili smo na festivalu „Slovo rogovsko“, III. Sabor malih glagoljaša – „Ajmo dico glagoljati“ kojega su ove godine u Biogradu i Sv. Filipu i Jakovu, od 12. do 17. rujna, organizirali: Mala škola glagoljice OŠ Sv. Filip i Jakov, Turistička zajednica Sv. Filip i Jakov, Zavičajni muzej Biograd i Udruga glagoljaša Zadar, uz pokroviteljstvo Zadarske županije i Općine Sv. Filip i Jakov.
Jedan od ciljeva našeg Školskog kurikuluma je, pored ostaloga, njegovanje tradicijske baštine. „(Ne)zaboravljena glagoljica“ je jedan od projekata koji realiziramo iz godine u godinu na drugačiji, ali uvijek isti način – kako sačuvati glagoljicu od zaborava. Naime, svjesni smo da glagoljizam kao način mišljenja, duhovni pokret i svojevrsnu projekciju narodne opstojnosti i hrvatskoga identiteta primamo kao baštinu na koju smo ponosni i koju bismo morali prenositi naraštajima poslije nas. Isto tako – svjesni smo kako se za područje Zadarske nadbiskupije kaže da je najglagoljskije u Hrvatskoj. Sve crkvene knjige po župskim uredima zadarskog područja vodile su se od Tridentskog sabora (tj. od 16. st.) pa sve do 20-ih godina 20. st. na hrvatskom jeziku i to glagoljicom.
Tako smo prije nekoliko godina u povodu Dana škole, 18. svibnja, imali „Integrirani školski dan“ posvećen glagoljici na zadarskom području, potom organizirali više godina za redom terenske nastave „Putevima glagoljaša“ od Senja, Rijeke i Krka do Huma i Roča i sl.
Stoga smo s neskrivenom radošću dočekali rujan 2012., Festival „Slovo rogovsko“, III. Sabor malih glagoljaša – „Ajmo dico glagoljati“ kojega su ove godine u Biogradu i Sv. Filipu i Jakovu, od 12. do 17. rujna, organizirali: Mala škola glagoljice OŠ Sv. Filip i Jakov, Turistička zajednica Sv. Filip i Jakov, Zavičajni muzej Biograd i Udruga glagoljaša Zadar, uz pokroviteljstvo Zadarske županije i Općine Sv. Filip i Jakov.
Uoči Sabora u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti (SICU) u Zadru otvorena je izložba „Glagoljica na zadarskom području“. – Mnogo je građe koja nam je ostavljena u pisanom obliku na glagoljici koju ne smijemo zanemariti – rekao je među ostalim član novoosnovane Udruge glagoljaša Zadar dr. Ivica Vigato naglasivši kako je osnovna zadaća Udruge zajedničko djelovanje kod predstavljanja knjiga, otvaranja izložbi o glagoljici, organiziranje tečajeva glagoljice i sl. a cilj da se spozna njena vrijednost, da se sačuva od zaborava i s ponosom pokazuje drugima. Tom je prigodom mr. Grozdana Franov Živković govorila o bogatom kako „papirnatom“ tako i „kamenom“ blagu na glagoljici na našem području. Podsjetila je kako su glagoljskim pismom i hrvatskim jezikom pisani mnogobrojni kameni spomenici i grafiti, dokumenti i kodeksi. U „Popisu glagoljskih kodeksa zadarske nadbiskupije“, koji je priredio mons. dr. Pavao Kero, spominje se broj od čak 430 glagoljskih kodeksa, koji nije konačan.
Bogati program III. Sabora, koji je predstavljen na tiskovnoj konferenciji u povodu otvaranja stalnog postava izložbe „Glagoljica na zadarskom području“ u SICU, započeo je već u srijedu 12. rujna u OŠ u Sv. Filipu i Jakovu u kojoj su na zidu škole učenici i prof., njihovi stari prijatelji iz OŠ Jagoda Truhelka iz Osijeka, oslikavali „Mali glagoljaški mural“.
Cjelodnevni programi nastavljeni su sljedećih dana. U petak, 14. rujna u Zavičajnom muzeju u Biogradu grupa od desetak klasičara sudjelovala je na radionici izrade glagoljskih kodeksa. Voditeljica radionice, dizajnerica Julija Vojković, koja je predstavljala Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba, pokazala nam je kako se rade srednjovjekovni kodeksi. Šivali smo kodekse, lijepili kožne korice…, pokazala nam je osnove glagoljaške kaligrafije… Zbog manjka vremena, ali i drugih bogatih sadržaja na Saboru kojima smo željeli nazočiti, radionicu ćemo nastaviti i završiti u Školi.
Istoga dana poslijepodne u Zavičajnom muzeju predstavljena je doktorska disertacija Darka Dekovića, ali i otvorena izložba „Darko Deković, zaljubljenik glagoljice“, dok se u Sv. Filipu i Jakovu održao koncert posvećen Ljubi Stipišiću Delmati, ljubitelju i poborniku hrvatske narodne tradicije.
U subotu, uz brojne radionice na otvorenom ali i u općinskoj vijećnici, gdje je dr. Darko Žubrinić imao radionicu pisanja po Jurju Slovincu, sudjelovali smo (u društvu s Vitezovima vranskim) u nekoliko radionica i to: „Vez i glagoljica“; „Minijature od slame“, „Šalovi – pletenje na prste i filcanje glagoljskih slova“, „Glagoljični dizajn na tekstilu“; „Oslikavanje platnenih torbica“. Osim toga, sudjelovali smo i u radionici koju je vodila naša prof. Katić pod nazivom „Govorimo molitvom – pišemo glagoljicom“. Glagoljali smo i ispisivali „Očenaš“. U isto vrijeme u Biogradu su se održavala predavanja tj. predstavljala Biogradska madrikula. O jeziku u Madrikuli govorio je dr. Ivica Vigato, o biogradskim prezimenima mr. don Zdenko Milić, o Madrikuli mr. Grozdana Franov Živković, a o Biogradu 1720.-1841. prof. Danijela Deković, predsjednica Udruge glagoljaša Zadar.
Živo je bilo i na biogradskoj rivi uz brojne izložbene štandove, predstavljanje knjige dr. Anice Nazor „Pjesma nad pjesmama“ te slikopisno predstavljanje Društva prijatelja glagoljice Zagreb. Osim Zagrepčana i Zadrana bili su tu i zaljubljenici u glagoljicu iz Splita, Šibenika, Osijeka, Valpova…
Posebno svečano bilo je u župnoj crkvi Sv. Stošije u Biogradu u kojoj je fra Izak Špralja, franjevac trećoredac, predvodio sv. Misu na glagoljici dok je glagoljaške napjeve pjevao Župni zbor.
Sabor je zvanično završio u nedjelju obilaskom parka prirode Vransko jezero.
Međutim, za nas je završio u ponedjeljak, 17. rujna kada su mali glagoljaši iz Osijeka predvođeni prof. Klaudijom Hogl i prof. Mariom Matokovićem posjetili našu školu.
I što reći na kraju? III. Sabor je potvrdio da je Zadar bio i ostao živi centar, rasadnik glagoljske pismenosti, kako ga je, po riječima prof. Vigata definirala Marija Pantelić. Tko ne vjeruje – neka dođe za godinu dana – na IV. Sabor. Mi, klasičari ga s nestrpljenjem čekamo i za njega se priprema.
