Ovogodišnja županijska smotra Dani kruha 2012. održala se 12. listopada u Zemuniku Donjem
OSEBUJNA SVOJSTVA LJEKOVITOG I ZAČINSKOG BILJA
Ovogodišnja županijska smotra Dani kruha 2012. održala se 12. listopada u Zemuniku Donjem, a središnja svečanost na državnoj i svehrvatskoj razini 14. istoga mjeseca u Starigradu-Paklenici gdje su Zadarsku županiju predstavljali O.Š. Zemunik i Srednja škola Biograd n/m.
Već dvadeset i jednu godinu za redom listopad je mjesec u kojemu se diljem Hrvatske u školama, dječjim vrtićima i školskim domovima, ustanovama i granama Lijepe naše, te na brojnim drugim mjestima diljem Hrvatske, Federacije BiH i Vojvodine održavaju Dani kruha – dani zahvalnosti za plodove zemlje.
Dani kruha su svečanost – svečanost blagovanja kruha i demonstracija zahvalnosti za različite plodove zemlje. Ovaj projekt ima i ekološki smisao a taj je da kroz izložbu plodova zemlje ukažemo na potrebu očuvanja biološke raznolikosti. Osim toga, starinski načini pripreme kruha i drugih plodova zemlje, uz izložbu starih pribora i alata za pripremu kruha i obradu zemlje, imaju za cilj očuvati običaje našeg naroda, kao dio nacionalne kulturne baštine. Uz ekološku i kulturološku dimenziju, izložbom i štovanjem kruha, koji je simbol životne i duhovne snage, iskazuje se i duhovna dimenzija ovog projekta, zahvalnost Stvoritelju svega svijeta.
Kako je jedna od podtema prošlogodišnjeg godišnjeg projekta u našoj školi pod nazivom Glasnici davnina bila i Ljekovito bilje tj. liječenje u Antici, a druga Antička kuhinja – Dani kruha 2012. bili su najbolje mjesto za prikazati mjesecima sakupljano ljekovito i začinsko blago, biljke, trave, plodove zemlje koje su ljudi od davnina koristili u liječenju, ali i u raznim pripravcima hrane.
Posjetitelje našega izložbenog stola postavljenog tim povodom u predvorju O.Š. Zemunik podsjetili smo kako se ljekovito bilje koristi tijekom cjelokupnog razvoja čovječansta i kako je u vrlo dugom periodu bilo jedini način liječenja. Znanja i iskustva o ljekovitosti biljaka prenosila su se s koljena na koljeno, a značajan je i broj priručnika, koji su se pojavili kasnije i opisali iskustva i uputstva za korištenje ljekovitih svojstava pojedinih dijelova biljaka, što potvrđuje izraženi interes za njihovim korištenjem i dan danas.
Povijest začina je, također, raznolika i široka. Nas klasičare je posebno zanimalo kako su još prije Rima, starogrčki kuhari poznavali cijeli niz različitih dodataka jelima kao što su kumin, sezam, korijandar, mravinac (origano) i šafran. Postoje i biblijski zapisi o upotrebi začina (anis, bosiljak, celer, cimet, kadulja, metvica (menta), timijan, šafran).
Danas se začini upotrebljavaju uz sva jela – slatka, slana, ljuta. Naime, nema jela koje ne završi dodatkom nekog od začina, ili neke mješavine, koju odabiremo prema nama prilagodljivom i interesantnom okusu, prehrambenim navikama i sklonostima. Dodajemo ih u salate (bosiljak, mravinac, mažuran, češnjak, luk), variva (kopar, lovor, kim, mravinac), tijesta (bosiljak, majčina dušica, sezam), krumpir (kopar, vlasac, peršin, paprika), slastice svih vrsta (cimet, anis, kim, muškatni oraščić, metvica, kadulja, lavanda), pića i čajeve (metvica, cimet, anis, kim, vanilija), mliječne prerađevine (kopar, luk), mesa i mesne prerađevine (lovor, ružmarin, majčina dušica, timijan, brusnica, papar…)
Slaveći Dane zahvalnosti za plodove zemlje svojim smo izlošcima ove godine nastojali pokazali kako su razni narodi još od davnina koristili ljekovito i začinsko bilje na različite načine. Opet smo nešto novo naučili. Hvala ti, zemljo!