Hrvatski izvana
U sklopu Danā kroatistike imali smo prilike sudjelovati na predavanju Hrvatski izvana koje su u Klasičnoj pripremili asistenti Sveučilišta u Zadru s Odsjeka za kroatistku: Sanja Baričević, prof., Marijana Bašić, prof. i Vice Šunjić, prof. u pratnji profesora Mile Mamića.
Nismo ni mogli slutiti što se krije ispod naslova Hrvatski izvana, ali te srijede u jedanaest sati ugodno su nas iznenadili strani studenti, koji u sklopu projekta razmjene studenata Erasmus studiraju na zadarskom sveučilištu. Učionica 3.a bila je pretijesna za sve znatiželjne učenike – po tri iz svakog razreda, a slučajnim smo odabirom svrstani u šest skupina. Prvi dio činila je zanimljiva radionica u kojoj smo trebali otkriti zemlju iz koje dolaze studenti. Za početak smo na papirić napisali po nekoliko pitanja za svakog studenta, a potom je svaka skupina postavljala redom po jedno pitanje studentu, primjerice: Tko je najpoznatija povijesna ličnost iz vaše zemlje? Kako se na vašem jeziku kaže „Hrvatska“? Koji je vaš omiljeni nogometni klub? Navedite nekog poznatog književnika iz vaše zemlje. Uslijedili su i odgovori koji su polako otkrivali zemlju iz koje dolaze naši gosti, a nakon zadnjeg kruga predali smo papiriće s konačnim odgovorima voditeljicama, a one su ih zatim pročitale: Turska, Austrija, Češka, Poljska, Španjolska. Zatim su se na hrvatskom jeziku naši gosti kratko predstavili: Aykut Aydoğdu iz Turske, Ursula Elizabeth Prunč iz Austrije, Alžběta Skálová iz Češke, Magdalena Popek iz Poljske i na kraju Mariá Rosales Fernández, lektorica galješkoga jezika na Odsjeku za iberoromanske jezike. Ispostavilo se da smo dobro odredili zemlju iz koje dolazi svatko od njih, jedino baš nismo prepoznali Magdalenu Popek kao Poljakinju.
U drugom dijelu predavanja studenti Aykut, Alžběta, Magdalena i lektorica Mariá Rosales Fernández, predstavili su uz pomoć power-point prezentacija različitosti i sličnosti između svojeg materinjeg i hrvatskog jezika. Uspoređujući hrvatski s ostala tri indoeuropska jezika i s turkijskim jezikom studenti su ukazali na različitosti i sličnosti u njihovom fonemskom sustavu, različitu strukturu jezika, pitanja lažnih prijatelja u slavenskim jezicima, turcizama, norme. Naime, cilj radionice bio je pokazati na koji način stranci uče hrvatski jezik, s kakvim poteškoćama se susreću u učenju hrvatskoga jezika te kojim se metodama i strategijama služe pri ovladavanju hrvatskim jezikom. Studenti su ukazali i na poteškoće neizvornih govornika pri ovladavanju turskim, češkim, poljskim i španjolskim jezikom te su se posebice osvrnuli na izvorne govornike hrvatskoga jezika.
Nakon svega što smo vidjeli i čuli, možemo slobodno obećati našim profesorima hrvatskog jezika kako se nikada više nećemo žaliti na ije/ je, č/ć, jer u poljskom primjerice postoje mnogo teže stvari: „meko“ ź ś ğ (i još ih ima) pa još k tome mogu biti dugi i kratki, a treba znati kad se koji piše – boli glava! Pazite i na lažne prijatelje: kad Čehu kažeš „užasno“, to njemu znači „sjajno“, „sat“ im je „godina“, a „godina“ im je „rok“ itd.
Sve pohvale organizatorima i voditeljicama radionice te studentima, bilo je vrlo zanimljivo, poučno i zabavno! Evo nekoliko dojmova naših učenika:
Bilo je odlično upoznati hrvatski jezik izvana odnosno očima stranaca koji prvi put dolaze u doticaj s našim jezikom i čuti ono što oni imaju reći te njihovo iskustvo i poteškoće iz prve ruke. U svakom slučaju divno iskustvo.
Veoma zanimljivo, zabavno, poučno. Lijepo je vidjeti usporedbe hrvatskog i drugih stranih jezika. Zbog ovoga sam poželjela naučiti još jedan strani jezik J.
Najviše mi se svidjelo to što je bilo zabavno i što sam spoznala odnos stranaca prema našem jeziku, a usput su i meni približili svoj i to na jako zanimljiv način.
Nisam očekivala da će biti baš ovako dobro. Odlična radionica. Nadam se da će biti još ovakvih radionica.
