U SPOMEN NA TISKARSKU PRODUKCIJU NEKADAŠNJEG ZADRA
U sklopu proslave Dana grada, u petak, 24. studenog u 12:00 sati otvorena je u Arheološkom muzeju u Zadru izložba „Izdanja zadarskih tiskara u fondu Knjižnice Arheološkog muzeja Zadar“, čije su autorice Marina Maruna i Antonia Bunja. Izložbu prati istoimeni bogato ilustrirani katalog kojega je tom prigodom predstavila prof. Elvira Katić započevši predstavljanje konstatacijom kako u prvim desetljećima razvoja tiskarstva nalazimo često napisanu misao da je ono (tiskarstvo) otkriće Božje, nadnaravno djelo ljudima poslano s Neba, za njihovu dobrobit. „Izdanja zadarskih tiskara – istaknula je – važan su doprinos poznavanju razvoja tiskarstva u Zadru, pružaju uvid u bogatstvo fonda kojim Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar raspolaže, poticaj su za buduća istraživanja povijesti zadarskog tiskarstva i rasprostranjenosti izdanja zadarskih tiskara u fondovima ostalih knjižnica našega grada i šire.“
Tiskarska umjetnost ugledala je svjetlo dana i divovski iskoračila u svijet usprkos prigovorima i raznim nedaćama koje su je pratile.
Tiskarstvo se zapanjujućom brzinom proširilo u Njemačkoj, a potom osvojilo Europu i ostali svijet. Konstrukcijom tiskarske preše, velikim Gutenbergovim otkrićem riješen je neodloživ problem brže i jeftinije proizvodnje knjige koja dobiva važnost koju nikada prije nije imala kao prenositeljica znanstvenih i drugih informacija i postaje djelotvorno sredstvo ljudskog napretka.
Masovnošću knjiga na tržištu znanja širila se pismenost, afirmirali su se narodni jezici kao jezici književnosti i znanosti, počinju se objavljivati znanstvene spoznaje, stvaraju se privatne knjižnice. Do kraja 15. st. u brojnim je tiskarama, koje su gotovo svakodnevno nicale, proizvedeno najmanje 20 milijuna primjeraka knjiga, a u idućem 16. st. njihov se broj popeo na oko 200 milijuna.
Prije Gutenbergove smrti tiskarska vještina prelazi Alpe i seli u Italiju. Nije trebalo dugo čekati i vještina tiskanja knjiga s pomoću pomičnih slova preplavila je i druge Europske zemlje. U nepunih 50 godina tiskare su osnovane u 260 gradova Europe. U njima radi oko 1100 tiskarskih radionica.
Mali, ali vrijedan, dio knjižne produkcije koja je od prije 100, 150 godina izašla, isplovila iz tiskarskih radionica tadašnjega Zadra bio je pred nama.
Kako bi se podsjetili na revolucionarni izum tiskarskoga stroja istoga dana u 13:00 sati na programu je bila radionica „Otisak slova“, organizirana u suradnji Arheološkog muzeja Zadar, Udruge Starinar i naše škole. Pod mentorstvom muzejske pedagoginje Jelene Vekić Bašić i prof. Elvire Katić, a u suradnji s Ivicom Ćurkovićem iz Udruge Starinar – Zadar, učenicima se predočio način tiskanja knjiga od izuma pomičnih slova s kraja 15. stoljeća do razvoja tiskarstva na zadarskom području. Poseban interes bio je usmjeren na prijelaz iz 19. u 20. stoljeće. Radionica je i poveznica s Izložbom tiskanih izdanja zadarskih tiskara čiji su se vrijedni primjerci zadržali u knjižnici Arheološkoga muzeja Zadar i svjedoče o produkciji tiskara toga vremena. Osim knjiga iz toga vremena, sačuvane su i matrice koje su u privatnoj zbirci gosp. Ćurkovića, a po kojima će se na ovoj jedinstvenoj radionici, grafičkom tehnikom visokoga tiska, podsjetiti na tradiciju nekadašnjeg tiskanja.
I predstavljanje Kataloga, i Izložba izdanja tiskanih u zadarskim tiskarama u navedenom periodu, i radionica „Otisak slova“ odisali su nekom posebnom svečanošću. Osim što smo na taj način obilježili Dan grada, podsjetili smo se na sve one davne dane kojima su prohodili mnogi naši prethodnici, zaslužnici minulih stoljeća, a među njima i vlasnici tiskara… Povijesti evropske tipografije pojedini narodi Europe dali su različiti doprinos – neki presudan i velik, neki relativno skroman. Pojava prvih tiskanih knjiga nastalih u krilu pojedinih nacionalnih kultura ima za svaku kulturnu i nacionalnu zajednicu iznimno veliko značenje. O tome je svjedočio i svjedočit će ovaj događaj 24. studenoga 2017. Razumijevanje kulturnog razvoja svakoga naroda, pa i našeg, nemoguće je bez sagledavanja goleme, presudne uloge koju je u tom razvoju imalo tiskarstvo.
E. K.
