U znaku glasnika davnina

slika17

Kako je cijela ova školska godina u znaku projekta „Glasnici davnina“ s prof. Sandrom Gospić posjetili smo obližnji muzej – Arheološki muzej Zadar pored kojega svaki dan prolazimo do Škole ne razmišljajući kakvo sve bogatstvo u svojim izložbenim prostorima nudi.

 

POVRATAK U IZGUBLJENU LUKU

 

Kako je cijela ova školska godina u znaku projekta „Glasnici davnina“ s prof. Sandrom Gospić posjetili smo obližnji muzej – Arheološki muzej Zadar pored kojega svaki dan prolazimo do Škole ne razmišljajući kakvo sve bogatstvo u svojim izložbenim prostorima nudi.

Naime, koncem ljeta u Muzeju je postavljena izložba „Izgubljena luka“ kojom su predstavljena višedesetljetna istraživanja antičke luke u današnjem Zatonu, luke rimske Aenone, današnjeg Nina, koja „diše“ duhom antičkog, bolje reći, rimskog vremena.

Na ulazu nas je dočekala arheologinja Duška Romanović i provela kroz postav izložbe koja se sastoji od vitrina s arheološkim pronalascima u luci u Zatonu, od kratkih i jasnih legendi o istraživanjima, Liburnima, antičkim brodovima, Rimljanima na našim prostorima. Osim toga, vidjeli smo vitrine s maketama liburnskih i rimskih lađa, veliko platno na kojem je naslikana rekonstrukcija ove antičke luke, fotografije istraživanja, rekonstrukciju tesarske radionice s prikazom izrade dijela broda, te rekonstrukciju dijela antičke tržnice…

Pred našim očima oživjelo je vrijeme u kojem se ono o čemu govori izložba događalo. Kako je Zatonska luka u periodu od prve polovice I. do sredine IV. st. bila kozmopolitska luka u koju su pristajali brodovi iz grčkog i latinskog govornog područja nama klasičarima je postala vrlo zanimljivija te smo s pažnjom razgledali eksponate.

Kroz samo sat vremena arheologinja nas je upoznala s antikvitetima pronađenima u moru na dubini od svega 3m u Zatonu i Ninu. Dok nam je objašnjavala na koji se način nađeni predmeti izvlače, mi smo ih s velikom pozornošću razgledavali. A, bilo je tu svega, od posuda za hranu, amfora (u koje se spremalo vino i ulje), posuđa (tave i lonci), gradela … sve do nakita, perlica, novca, prstenja i keramike. Ono što je bilo zadivljujuće je činjenica da se svi ti antikviteti nalaze tek nekoliko metara ispod nas dok se ljeti kupamo u moru, u Zatonu ili Ninu. Jedan od najzanimljivijih primjera je dio drvenog čamca kojeg su nedavno izvadili ronioci – pomorski arheolozi i koji kažu da se još jedan takav čamac nalazi u Zatonu.

Iako se danas znamo našaliti na račun ljudi koji su nekad davno živjeli i koji su nam ostavili dokaze svoga postojanja, važno je napomenuti da su ipak nešto mudro i smislili. Naime, na čašama koje su pronađene dešifrirani su natpisi i znakovi, a to im je služilo da bi kasnije nakon upotrebe čaše znali čija je. Pronađeni su i nadgrobni spomenici na starolatinskom jeziku koji se mogu dešifrirati.

Zaista je bilo zanimljivo vlastitim očima gledati u predmete koje su nekad davno nečije tuđe ruke izrađivale. No, najzanimljivije je bilo promatrati različite vrste uporabnih lonaca i čaša koji ne izgledaju poput današnje fine keramike ili porculana, koji ne poznaju ljudsku neodlučnost pri odabiru „savršenog“ posuđa 21. st.

 

Ingrid Štulić, IV. a

slika1slika2slika3slika4slika5slika6slika7slika8slika9slika10slika11slika12slika13slika14slika15slika16slika17
 
 

Podijeli ovaj članak