NAGRADNI IZLET ZA PRIRODNJAKE

mljet0

 

PUTOVANJE NA ODISEJEV OTOK

Zadarska županija organizirala je nagradni izlet za učenike koji su osvojili prva tri mjesta na županijskim natjecanjima u prirodnim predmetima. Među njima smo bili i mi, vrijedni klasičari, Lovre Kardum i Iva Knežević, a pratila nas je naša profesorica Katica Negro Kovačević. Izlet je trajao dva dana, točnije 19. i 20. Rujna. Krenuli smo poprilično rano, u subotu oko pet ujutro. Autobusima smo se zaputili prema Splitu odakle smo brodom otplovili na Mljet.

 

I. dan: Razgledavanje otoka

Putovanje brodom trajalo je tri sata, uključujući i kratka pristajanja u lukama na Braču, Hvaru i Korčuli. Došavši na Mljet, smjestili smo se u hotel znakovitog imena „Odisej“ i, naravno, ručali kako bismo napunili baterije za višesatno razgledavanje koje nas je čekalo.

Kao što pretpostavljate, otok je usko povezan s grčkom mitologijom, odnosno Homerom i njegovom „Odisejom“. Prema legendi, Mljet je drevna Ogigija, jedna od postaja desetogodišnjega Odisejevog putovanja (povratka) na rodnu Itaku. Junak je u blizini jedne špilje, koja se danas naziva Odisejevom špiljom, doživio brodolom. No, uspio se spasiti. Na otoku je upoznao nimfu Kalipso s kojom je ostao živjeti čak sedam godina. Špilja se nalazi u blizini glavnog mjesta na otoku, Babinog Polja gdje smo razgledali naselje i crkvu sv. Pavla. Kakve veze ima sv. Pavao s otokom Mljetom? Slično kao i Odisej, sv. Pavao je ondje doživio brodolom. Spasio se, te iskrcao na Mljet, što se spominje i u Bibliji (Dj 27,28). Međutim, otok Malta i otok Mljet su imali sličan antički naziv Melita, pa većina ljudi smatra de se i u Odisejevom slučaju i u slučaju sv. Pavla radi o Malti, a ne Mljetu. No, naš vodič je iznio argumente koji ipak idu u korist Mljeta. Neki od njih su, također, da je sv. Pavao  zabilježio kako ga je ugrizla zmija, a na Malti nije bilo zmija. Isto tako, Homer u svom epu navodi da je Ogigija puna maslina i vinograda, baš kao i Mljet.

Vozeći se na drugu stranu otoka prošli smo kroz mjesto Polače, gdje se nalaze ostatci rimske palače, druge po važnosti na dalmatinskom području. U njoj je, navodno, posljednji rimski car dočekao raspad svoga carstva. Nezgodno je što kroz same ostatke prolazi lokalna cesta pa malo veća vozila znaju okrhnuti djelić nekadašnjeg zida.

Na drugom kraju otoka nalazi se Saplunara, zaštićeni krajolik s predivnom pješčanom plažom, idealnom za odmor i kupanje.

Pri povratku smo posjetili i ostatke crkve sv. Pavla iz 5./6. stoljeća (uz koju se, opet, povezuje legenda o njemu) te Knežev dvor u blizini kojega se nalazi maslina stara gotovo tisuću godina.

Na otoku postoji puno mjesta sa kojih se pruža zapanjujući pogled na okolne brežuljke i more. Jedan od ljepših pružao se s jednog groblja u mjestu Prožura. Naš vodič nam je iz nekog razloga više puta pokazivao gdje se nalaze lokalna groblja i rekao da je, unatoč svemu, to naša budućnost. Ne mogu reći da je bio u krivu.

I navečer smo, nakon povratka u hotel, mogli uživati u ljepotama otoka pod zvjezdanim nebom i u svim čarima i toplini koje pružaju mala mjesta.

 

II. dan: otočić Sveta Marija na Velikom jezeru

Drugog dana našeg posjeta otoku zaputili smo se na otočić Sveta Marija, unatoč tome što je lagano rosila kiša. Veliko i Malo jezero su prirodni fenomen Nacionalnog parka Mljet. To su, zapravo, kraške udoline koje su se nakon posljednje glacijale (10.000 pr. Kr.) napunile slatkom vodom. Stanovništvo se s vremenom počelo bojati malarije i drugih bolesti pa su prokopali kanal kojim su povezali Veliko jezero s morem, tako da su ta jezera danas zapravo slana. Veliko i Malo jezero povezani je s kanalom iznad kojeg se nalazi tzv. Mali most, dok je Veliko jezero s morem bilo povezano Velikim mostom kojeg je srušio Josip Broz Tito da bi njegova jahta mogla proći tim jer je tamo kanio imati rezidenciju. Na otočiću Sveta Marija nalazi se romanički samostan u kojemu su živjeli benediktinci. No, napušten je u 19. stoljeću. Na otoku se, uz još nekoloko manjih crkvica, nalazi crkva Sv. Marije, također romanička, no u unutrašnjosti su vidljivi i elementi jednog drugog stila tj. baroka. Predivni vitraj na samom ulazu u crkvu prikazuje brodolom sv. Pavla.

Nakon razgledavanja ručali smo u restoranu Melita, a mogli smo se i prošetati po otočiću jer treba svega nekoliko minuta da ga se čitavog obiđe.

Posjet Mljetu ili tzv. Zelenom Otoku, kako ga još nazivaju zbog velikog broja šuma, bio je zanimljivo iskustvo. Pamtit ćemo ga po mnogočemu, po prirodi, lijepom krajoliku, legendi o Odiseju…

Iva Knežević, 4.b

mljet0mljet5mljet9mljet1mljet3mljet6mljet7mljet8mljet2mljet10
 
 

Podijeli ovaj članak